Kulturna baština Zagorskih Sela

Crkva svete Ane – Sutlanska Poljana

Crkva sv. Ane u Sutlanskoj Poljani nalazi se na vrhu brda u Sutlanskoj Poljani. Građena je kao filijalna kapela župe Zagorska Sela. Do crkve svete Ane vodi križni put izgrađen od župnog dvora koji je sagrađen još u 18. stoljeću.

Kasnobarokna crkva datira iz 1771. godine, iako se u ranijoj literaturi navodi godina 1810., no to je vrijeme ustanovljenja župe u Sutlanskoj Poljani. Župu Sutlanska Poljana osnovao je zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac tako da je desetak sela odcijepio od župe Zagorska Sela, a kapelu sv. Ane uzdigao u župnu crkvu. Današnji zidani zvonik podignut je u zadnjoj četvrtini 18. st. U crkvi svete Ane nalazi se crkveni inventar iz 19. stoljeća kada je nabavljen kip svete Ane i svetog Florjana (zaštitnika od požara i vatrogasaca) koji se nalazi u pokrajnjoj kapelici, njemu u čast na sjevernoj strani.

Sveta misa u župnoj crkvi svete Ane je svake nedjelje i blagdana u 10.00 sati.

Crkva svete Katarine – Zagorska Sela

Crkva sv. Katarine Aleksandrijske sagrađena je 1691.g. na temeljima stare crkve koja se urušila jer se nalazila na trusnom području. Rekonstrukcija započinje 1829. godine kada piramidalni završetak tornja zamjenjuje toranj sličan onom na staroj zagrebačkoj katedrali. Sredinom 19. st. crkva dobiva konačno vanjski oblik kakav je danas, 1862. god., kada se popravlja brod, te je sagrađena nova sakristija s oratorijem i istočna fasada.

Ulaskom u crkvu pogled nam pada na glavni oltar i lijepi barokni kip sv. Katarine. Nabavljen je 1694. godine u pavlinskoj radionici u Olimju (Slovenija). Glavni oltar je iz 1911. godine i on je rad mariborskog kipara A. Zorattija, a sa strane svetohraništa nalaze se kipovi Srca Isusova i Marijina te anđeli adoranti.

Crkva ima i dva pomoćna oltara. S lijeve strane Presveto Trojstvo i krunjenje Bogorodice, s malenom slikom svetoga Franje, a s desne strane sveti Valentin i mala slika svetog Antuna. Na lijevom i desnom zidu svetišta oslikana su mučeništva sv. Katarine i svete Margarete.

Na propovjedaonici su barokni kipovi sv. Katarine, sv. Petra i Pavla, a potječu sa starije propovjedaonice iz 1748. godine. Orgulje su iz sredine 19. st., a u dekoraciji se primjećuju elementi iz 18. stoljeća. Na unutrašnjim krajevima tornjeva orgulja sjede mali anđeli svirači, a stoji kralj David koji svira harfu.

Crkva ima pokrajnu kapelu prizidanu 1742. godine u kojoj dominira oltar Žalosne Majke Božje. Srednji kip Pieta zamijenjen je u 19. st. slikom Oplakivanja Krista, a do oltarne slike su kipovi sv. Ivana evanđelista i sv. Marije Magdalene. Na oltaru osobitu pozornost privlači šest svijećnjaka iz druge polovice 18. stoljeća.

Crkva sv. Katarine centralna je crkva župe Zagorska Sela i nalazi se na brežuljku ponad ceste koja iz Klanjca vodi u smjeru Miljane i Velikog Tabora. Spada u stare župe zagrebačke nadbiskupije. Prvi puta se spominje 1334. g. u popisu župa Vrbovačkog arhiđakonata Ivana Goričkog kao župa Sv. Katarine u Selih. Župa spada u Zagorski arhiđakonat i Tuheljsko – pregradski dekanat.

Glavno župno proštenje je uz blagdan sv. Katarine Aleksandrijske 25. studenoga. Sveta misa u župnoj crkvi svete Katarine je svake nedjelje i blagdana u 8.00 i u 11.30. sati.

Kapela svetog Martina – Bojačno

Kapela svetog Martina nalazi se u Bojačnom. Smještena na vrhu brda nad dolinom Sutle, prvi put se spominje u izvorima 17. st. (1679. godine) kao filijalna kapela župe Zagorska Sela. Tijekom druge polovine 18. st. kapela je pregrađivana te je dobila današnji izgled. Kapela ima lađu, na južnoj strani je sakristija, a na zapadu zvonik.

„Kad je 1748. godine stara kapela sv. Martina dobila novo svetište, opet je u apsidu stavljen stari glavni oltar iz 1739. godine.“ Skromni oltar u središnjoj niši ima kip zaštitnika svetog Martina biskupa. Na lukovima ophoda stoje kipovi dvojice biskupa: sv. Augustina i sv. Brcka. Pobočni oltari su iz druge polovine 19. stoljeća. Lijevi je posvećen Majci Božjoj od sedam žalosti, a desni oltar sv. Antunu Padovanskom.

Svog zaštitnika i naslovnika sv. Martina u Bojačnom tradicionalno slave prvu nedjelju nakon svečeva blagdana. Svečana misa je u 11.30 sati.

U blizini kapelice svetog Martina arheološko je nalazište na Špičakovom brijegu.

Kapela svetog Ivana – Ivanić Miljanski

Kapela svetog Ivana apostola nalazi se na vrhu brijega u Ivaniću Miljanskom na osamljenom mjestu usred vinograda. Pogled se uslijed lijepa vremena razlijeva „na sve strane Hrvatskog zagorja.“

Gotička crkvica izgrađena je u drugoj polovici 15. stoljeća, a zvonik je podignut 1694. godine. Kapelica je oslikana freskama ubrzo nakon gradnje, a freske su tokom vremena oštećene. „Freske u kapeli sv. Ivana apostola i evanđelista u Ivaniću Miljanskom najkvalitetnije su do danas otkrivene zidne slike iz 15. stoljeća u Krapinsko-zagorskoj županiji.“ U razdoblju od 2009. – 2011. godine Hrvatski restauratorski zavod izveo je obnovu freski.

Slike u kapelici su djelo „radionica Majstora Srednje Vasi pri Šenčurju i Žirovneškoga majstora“ koje su radili za grofove Celjske u 15. stoljeću.

Na svodu svetišta prikazan je Krist na prijestolju, simboli evanđelista te anđeli sa simbolima Kristove muke. U lunetama svetišta oslikano je mučeništvo sv. Ivana apostola poredano kronološki s lijeva na desno, a luneta sjeveroistočnog prozora prikazuje svetu Veroniku s rupcem na kojem je otisak lica Isusova. Na zidovima su naslikani apostoli sa simbolima mučeništva, a ispod prozora na sjeveroistočnom zidu su poprsja sv. Katarine i sv. Uršule.

Na nutarnjoj strani trijumfalnog luka Kristu se klanjaju Marija, sv. Ivan Krstitelj, apostol Ivan te nepoznati svetac. Ključno mjesto sa zapadne strane trijumfalnog luka prikazuje žrtvu Abela i Kajina, a s druge strane je Navještenje Mariji anđela Gabrijela i sv. Leonard. Na sjevernom zidu lađe je Pohod i poklonstvo Triju kraljeva, a na južnom zidu prikazana je Muka Kristova. Južno pročelje ukrašuje sv. Kristofor, zaštitnik putnika i hodočasnika. Freske na zapadnom zidu lađe uništene su tijekom gradnje zvonika.

Glavni oltar je iz 1715. godine, a u središnjoj niši je lik sv. Ivana evanđelista. Uz njega je Marija s djetetom Isusom i dva anđela te kipovi sv. Josipa i Karla Boromejskog. Na hodočasničkom luku nalaze se kipovi dviju mučenica sv. Apolonije i svete Barbare. Dok su pobočni oltari sv. Pavla s lijeve i Svete obitelji s desne strane. Oltarne slike rad su domaćeg umjetnika Job. de Corti iz 1875. god.